CRNA GORO

 

Pišem ti ovo sa tvrdom vjerom

da nije došla potonja ura,

al’ kad se stiša života bura,

možda me neće slušati pero,

 

il’ neće biti struje, ni štampe.

Kako ću onda da kažem svima:

da svjetlost ove ugasle lampe

može da zrači vjekovima.

 

Ne tuguj za mnom, Crna Goro,

jer ja sam sijô śeme znanja,

a ono niče teško i sporo,

mora kroz pločnik da izranja,

 

kô trava majska, koja se gazi,

al’ opet raste, i diže glavu,

prosipa cvijeće po našoj stazi,

otima život zaboravu.

 

Jer ja sam samo pričao kako

prolijevali smo krv bez smjene.

Al’ mi smo narod koji je plakô

za tuđe bitke izgubljene,

 

a svoje smo se stiđeli slave:

od Tuđemila do Vučjeg dola.

Za lažne svece izdali prave.

Za lovor vijenac kupili kola.

 

Sudba je naša što nam je bila

godina svaka – vrijeme ratno;

što nijesmo fino sklopili krila,

nô smo se tukli – separatno.

 

I zato u nas junačka prsa

pritiska bijeda i sičija,

a u njih svega, leba i mrsa,

samo im fali – istorija!

 

Čija nô naša! Jer ljepše nije

niđe u ovoj dolini plača,

đe svaki kamen nadgrobni je,

i sve stečeno oštricom mača.

 

Zato su mnogi izrodi javno

cara junaka ružili jalno;

i našom krvlju bojili stazu

po kojoj gaze trijumfalno.

 

Ima li lijeka za ovo stado’

Ili je sve na svijetu čudno?

Zar nije Isus za nas stradô?

Ili je umro – uzaludno!

 

Ne tuguj za mnom, Crna Goro,

iako bijah tvoje dijete.

Sklopio oči jedan je orô

al’ eno drugih koji lete.

(Crnogorski književni list, god. 3, br. 67, 15. IX 2003, 22.)

 

Radoslav Rotković (Herceg Novi, Mojdež, 1928.-2013., Herceg Novi), bio je istoričar, filolog i istoričar crnogorske književnosti. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Doktorirao 1979. na zagrebačkom sveučilištu.

 

DJELA

 

Crnogorsko književno nasljeđe, 1976; Pregled crnogorske književnosti od najstarijih vremena do 1918. godine, 1979; Tragajući za Ljubišom, 1982; Sazdanje Cetinja, izvori i legende, 1984; Savremena drama i pozorište u Crnoj Gori, (prir. Radoslav Rotković i Sreten Perović), 1987; Odakle su došli preci Crnogoraca, 1995; Kratka iliustrovana istorija crnogorskog naroda, 1996; Crna Gora i Dušanovo carstvo, 1997; Kraljevina Vojislavljevića, zbornik izvora i legendi, 1999; Oblici i dometi bokokotorskih prikazanja, 2000; Bitka na Vučjem dolu, 2000; Velika zavjera protiv Crne Gore, 2001; Ilustrovana istorija crnogorskog naroda (prerađena izdanja, 2005. i 2006.); Storia del Montenegro, (na talijanskom jeziku)

Jezikoslovne studije, 2010; Teatar bez kuće, 2011; Njegoš i Hrvati: povodom 200 godina rođenja Petra II Petrovića Njegoša, 2011. (urednici: Radoslav Rotković i Jelena Đurović);

Istorija crnogorske književnosti, tom 2, Od početka pismenosti do 1852., 2012; Tako je govorio Rotković, 2013. (prir. Čedomir Bogićević)